
Šta je zajedničko bubamarama i imunom sistemu?
Bubamare su veoma omiljeni i korisni insekti. Sinonim su za plodnost jer se hrane štetočinama u baštama i na poljima, a navodno odbijaju nesreću. Već su naše bake znale da bubamare donose sreću, zbog toga i vi poželite nešto lepo kad vam idući put bubamara odleti sa prsta u nebo.
Bubamare i imuni sistem
Verovatno ste već primetili da je zaštitni znak Defendyl-Imunoglukana P4H® bubamara. Slično kao što bubamare u baštama i na poljima traže bubice koje napadaju cveće i povrće, tako i Defendyl-Imunoglukan P4H® pomaže telu u borbi protiv virusa i pomaže jačanju imuno sistema. Zajedno sa vitaminom C i cinkom doprinosi bržem oporavku kod oboljenja i održavanju telesne otpornosti.
7 činjenica o bubamarama
1. Bubamara ili božja ovčica
Bubamara spada u porodicu Coccinellidae. Na svetu postoji skoro 5000 različitih vrsta bubamara, ali kod nas ih ima samo oko 60. U našim krajevima je najčešća vrsta sedmotačkasta bubamara (Coccinella septempunctata).
2. Da li nam tačkice govore koliko je bubamara stara?
Ne! Bubamare mogu imati različit broj tačkica. Neke bubamare imaju čak 24 tačkice. Iako većina bubamara živi samo do godinu dana, broj tačkica ne menja se kako bubamara stari i bubamare ne mogu dobiti ili izgubiti tačkice. Istina je doduše da sa vremenom tačkice blede.
3. Bubamara je insekt koji dugo živi
Bubamare žive duže od većine insekata. Odrasle bubamare obično žive od 3 do 9 meseci. Neke bubamare mogu živeti čak 2 ili 3 godine!
4. Ratne boje bubamara
Priroda je razvila jedinstveni upozoravajući sistem boja. Crvena, žuta i crna boja govore napadačima da su te životinje neukusan ili čak otrovan plen. Bubamare su crvene i imaju crne tačke i gorku krv koja odbija većinu napadača.
5. Bubamare su najbolje prijateljice baštovana
Bubamare su najbolje prijateljice baštovana jer vole da jedu insekte koje mogu naškoditi biljkama. Naročito vole da jedu lisne uši. Pošto su vrlo efikasne u uništavanju insekata, često se upotrebljavaju za biološku kontrolu štetočina u baštama i na poljima umesto veštačkih pesticida.
6. Brzina bubamare
Najveća brzina većine bubamara iznosi 24 kilometra na sat. To znači da su puno sporije od većine insekata. Za komparaciju: neki vilini konjici mogu leteti skoro 100 kilometara na sat! Međutim, mahanje bubamarinih krila je vrlo brzo; za vreme leta krila zamahnu čak 85 puta u jednom sekundu.
7. Bubamare u kosmosu
Američka vasionska agencija NASA poslala je 1999. godine u kosmos četiri bubamare i lisne uši da proveri njihovo kretanje u prostoru bez gravitacije. Bubamare su simpatično nazvali po grupi The Beatles (u prevodu Insekti); sa posadom su bili John, Paul, Ringo i George. Bubamare su preživele i pojele lisne uši čak i u neprijatnoj okolini mikrogravitacije. Bubamarama kosmos odgovara!
Prijavite se za Medisove e-novosti
Ne brinite, ni mi ne volimo zatrpavanje poštom i zbog toga šaljemo samo mesečne poruke!








